GGP istraživanje

GGP - Generations & Gender Programme velika je istraživačka infrastruktura u sklopu koje se prikupljaju međunarodno usporedivi i visokokvalitetni podaci koji su ključni u boljem razumijevanju brojnih društvenih i demografskih izazova. Glavni cilj studije bolje je razumijevanje životne situacije punoljetnih osoba mlađe i srednje dobi, 18 do 54 godina starosti. To će omogućiti istraživačima da ponude odgovore na aktualne društvene izazove u Republici Hrvatskoj i mnogim drugim zemljama.

Središnji državni ured za demografiju i mlade te Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu su 19. ožujka 2024. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavili rezultate prvog kruga međunarodnog istraživanja GGP - Generations & Gender Programme u Republici Hrvatskoj.

Na događaju, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske i izaslanik predsjednika Vlade, mr. sc. Zvonimir Frka-Petešić, te državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, Željka Josić, dr. med., održali su uvodne govore. Video porukom su se obratile Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za demokraciju i demografiju, te Anne Gautheir, direktorica Nizozemskog interdisciplinarnog demografskog instituta.

Profesor Ivan Čipin i docentica dr. sc. Petra Međimurec su predstavili preliminarne rezultate prvog kruga istraživanja. Važno je napomenuti da ovi rezultati predstavljaju samo dio cjelokupnog istraživanja, s obzirom na to da nisu svi podaci još obrađeni. Ipak, izneseni su sljedeći zaključci:


NAMJERE O EMIGRACIJI

Koliko ljudi u dobi 18 - 54 namjerava odseliti iz Hrvatske?

• većina hrvatskih građana u dobi od 18 do 54 godine ne namjerava odseliti iz Hrvatske u sljedeće tri godine. Rezultati pokazuju da oni koji ne planiraju odseliti (bilo definitivno ili vjerojatno) čine većinu u svim dobnim razredima.
• Razlike prema dobi postoje: među mladima (dob 18 - 29) veći je udio onih koji namjeravaju odseliti.
• U Gradu Zagrebu zabilježen je najveći udio mladih koji definitivno (njih oko 4%) i vjerojatno (njih oko 8%) namjeravaju odseliti iz Hrvatske.
• U svim dobnim skupinama, veće zadovoljstvo životom smanjuje namjeru iseljavanja.

U KOJOJ MJERI MLADI (OSOBE U DOBI 18 - 29) NAMJERAVAJU ODSELITI IZ HRVATSKE?


FERTILITET
Namjere o roditeljstvu i idealan broj djece

• U sljedeće tri godine roditeljstvo definitivno ne namjerava 38% ispitanih. Među njima, oko ¾ ne namjerava uopće imati (još) djece.
• Većina onih koji ne namjeravaju imati (još jedno) dijete - ni u sljedeće tri godine ni uopće - u prosjeku imaju 1,8 djece, dakle, već su roditelji.
• Sveukupno namjeravani broj djece uključuje već rođenu djecu i djecu koju ljudi tek namjeravaju imati: za sve ispitane zajedno, taj broj iznosi 2,1.
• Za one s dvoje ili manje djece, namjeravani broj djece manji je od osobnog i društvenog ideala; za one s troje ili više djece, situacija je obrnuta.

 




BRIGA O MALOJ DJECI
Podjela poslova među partnerima i zadovoljstvo podjelom

• Ispitanike koji žive s partnerima i djecom mlađom od 15 godina pitalo se tko u kućanstvu obavlja koje poslove.
• Odgovori pokazuju da žene snose veći dio poslova koji se tiču brige o djeci. Muškarci su skloniji reći da je podjela poslova podjednaka.

• Nadalje, žene i muškarci zadovoljstvo načinom podjele poslova ocjenjivali su na skali od 0 do 10: muškarci su u prosjeku zadovoljniji od žena.

RAD VIKENDOM
Koliko se radi vikendom i tko najčešće?

• Rad vikendom u Hrvatskoj češći je u priobalnim županijama nego na kontinentu.
• U sjevernim županijama, uključujući Grad Zagreb, svaki četvrti ispitanik radi nedjeljom, u Jadranskoj regiji na deset osoba u dobi 18 - 54 nedjeljom rade četiri osobe
• Kad se gleda po županijama, najveći postotci zabilježeni su u Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj.
• Nisu pronađene veće razlike u učestalosti rada vikendom između ispitanika koji su roditelji i ispitanika koji nemaju djecu.
• Najveća razlika vidljiva je u slučaju mladih žena bez djece, koje češće nego ostale žene rade vikendom

SUŽIVOT S RODITELJIMA U MLADOJ ODRASLOJ DOBI

• U Hrvatskoj je, u usporedbi s drugim europskim zemljama, suživot s roditeljima u mladoj odrasloj dobi relativno čest.
• Mladi koji žive s roditeljima, u usporedbi s mladima koji ne žive, češće su samci i bez djece.
• No, razlike s obzirom na radni status relativno su male: (samo)zaposleno je 74% mladih koji žive s roditeljima i 76% mladih koji ne žive s roditeljima.
• Mladi koji žive s roditeljima ne razlikuju se od mladih koji žive odvojeno od roditelja prema prosječnoj razini zadovoljstva svojim smještajem.
• Započeti živjeti odvojeno od roditelja u sljedeće tri godine namjerava (definitivno ili vjerojatno) 60% mladih, u većoj mjeri žene nego muškarci.

NAMJERAVAJU LI MLADI KOJI JOŠ ŽIVE S RODITELJIMA U SLJEDEĆE TRI GODINE POČETI ŽIVJETI ODVOJENO OD RODITELJA?


Prikupljeni podaci bit će isključivo korišteni u svrhu znanstvenog istraživanja, pružajući potporu ciljanim istraživanjima i razvoju dokazima utemeljenih politika. GGP Hrvatska će redovito informirati tvorce javnih politika i širu javnost o rezultatima istraživanja, osiguravajući javnu dostupnost istih na poveznici GGP Hrvatska.
 
Nadalje, u videu u nastavku možete pronaći detaljnije informacije o podacima prvog vala istraživanja: Poveznica na video.