Priopćenje o zakonskoj regulaciji neutrošenih financijskih sredstava prikupljenih u humanitarnim akcijama

Slika /slike/shutterstock_133990751.jpg

Zakon o humanitarnoj pomoći jasno propisuje uvjete prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći u Republici Hrvatskoj, te je istim propisano da je organizator humanitarne akcije pravna ili fizička osoba koja je pribavila rješenje nadležnog ureda državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije u skladu s odredbama predmetnog Zakona.

Također sukladno Zakonu, ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi vodi evidencije izdanih rješenja kojima se odobrava provođenje humanitarne akcije iz kojih je vidljivo da je  Rješenjem Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom (KLASA: UP/I-551-08/19-011/24, URBROJ: 251-17-11-3/1-19-13 oda 29. ožujka 2019. godine) odobreno provođenje humanitarne akcije Zakladi „Nora Šitum“, sa sjedištem u Zagrebu, Petrova 137, pod nazivom „Svi za Milu“.
 
Vezano uz neutrošena financijska sredstva prikupljena u humanitarnim akcijama ističemo da Zakon o humanitarnoj pomoći iz 2015. godine, za razliku od ranijih propisa kojima je regulirano ovo područje, na vrlo detaljan način definira prijenos odgovornosti za raspolaganje prikupljenim financijskim sredstvima u okviru pojedine humanitarne akcije. Tako je člankom 13. Zakona propisano da je organizator humanitarne akcije odgovoran za raspolaganje financijskim sredstvima i drugim oblicima humanitarne pomoći prikupljene u svakoj pojedinoj humanitarnoj akciji, do njihove predaje korisniku ili izvršitelju usluga koji uslugu pruža neposredno korisniku. S druge strane, Zakon propisuje da je korisnik odgovoran za svrsishodno korištenje financijskih sredstava i drugih oblika humanitarne pomoći koju mu dodijeli organizator humanitarne akcije. Člankom 12. Zakona o humanitarnoj pomoći jasno su definirana pravila koja govore o obvezi predaje prikupljene materijalne pomoći korisniku uz mogućnost da se sredstva pod određenim uvjetima, umjesto korisniku isplate fizičkoj ili pravnoj osobi koja korisniku neposredno pruža usluge koje su predmet humanitarne akcije (npr. zdravstvenoj ustanovi). Pritom je člankom 13. stavkom 3. Zakona propisano da je organizator humanitarne akcije dužan za tako isplaćena financijska sredstva pribaviti dokaz o pruženoj usluzi. Organizator humanitarne akcije dužan je prikupljena financijska sredstva voditi na računu za humanitarnu akciju (bankovni račun otvoren za pojedinu humanitarnu akciju na kojem je moguće pratiti prihode i rashode sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji, a koji nije osobni bankovni račun fizičke osobe, odnosno bankovni račun pravne osobe namijenjen redovnom poslovanju), a prikupljenu humanitarnu pomoć u naravi dodijeliti korisniku što je prije moguće. Ujedno, Zakonom je, radi dodatne razine transparentnosti i lakše kontrole nad provođenjem humanitarnih akcija, definirana obveza organizatora humanitarne akcije da sredstva koja su u okviru humanitarne akcije prikupljena u gotovini bez odgode uplati na račun humanitarne akcije.
 
Posebice je važno istaknuti odredbe Zakona koje reguliraju upravljanje neutrošenim financijskim sredstvima prikupljenim u humanitarnim akcijama na način da je organizator humanitarne akcije dužan neutrošena sredstava (sredstva koja preostanu na računu nakon što je potreba korisnika prestala ili je podmirena) zadržati na računu za humanitarnu akciju, te u okviru izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji obavijestiti nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu o preostalim sredstvima (članak 25. Zakona). Na temelju takvog izvješća nadležni će ured državne uprave naložiti organizatoru humanitarne akcije da preostala sredstva uplati na račun prve sljedeće humanitarne akcije koja je odobrena s istom oznakom vrste (npr. liječenje djece), a na temelju podataka koje dobije od ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi koje vodi jedinstvenu evidenciju odobrenih humanitarnih akcija u Republici Hrvatskoj. Na ovaj način osigurava se da novac koji su građani jednom prikupili u određenu svrhu (npr. liječenje djece) zbilja bude utrošen u predmetnu svrhu, na način da se iskoristi za liječenje djeteta na koje se odnosi humanitarna akcija, a u slučaju da preostane određeni višak sredstava ona će se iskoristiti za liječenje nekog drugog djeteta, koji ne mora biti onkološki bolesnik.
Napominjemo da se u praksi može desiti  da u nekom trenutku preostanu neutrošena sredstva prikupljena u humanitarnoj akciji jedne vrste (npr. unaprjeđenje uvjeta školovanja), te da u određenom vremenskom razdoblju ne bude odobrena niti jedna humanitarna akcija te vrste, pa se predmetna sredstva nalaze neiskorištena na računu za tu humanitarnu akciju i ne mogu se preusmjeriti na humanitarnu akciju odobrenu s nekom drugom oznakom vrste.  Upravo iz  tog razloga, iznimno od opisanog postupka, Zakon o humanitarnoj pomoći  (članak 26. stavak 6) omogućuje da iznimno, ako u roku od 90 dana od dana podnošenja izvješća u kojem su navedeni podaci o postojanju preostalih, odnosno neutrošenih sredstava, ne bude odobrena niti jedna humanitarna akcija iste vrste, ministarstvo nadležno za socijalnu skrb može, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, rješenjem naložiti organizatoru humanitarne akcije da ta sredstva uplati na račun određene odobrene humanitarne akcije, ako je to potrebno radi zaštite života i zdravlja ljudi. Iz navedene odredbe Zakona proizlazi da se ovakva prenamjena sredstava odlukom Vlade Republike Hrvatske može odobriti isključivo ako je to potrebno radi zaštite života i zdravlja ljudi što bi podrazumijevalo prebacivanje sredstava isključivo u korist humanitarnih akcija odobrenih u takve svrhe (npr. liječenje djece, nabava medicinskih aparata, smanjenje uzroka i posljedica katastrofa, velikih nesreća i kriza uzrokovanih ljudskim djelovanjem i sl.).      
 
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Pisane vijesti